U posljednje vrijeme vremenske pojave poput uragana i tornada postaju sve ekstremnije. Kako prosječna globalna temperatura raste, svi mi koji nastanjujemo ovaj planet moramo se prilagoditi najbolje što možemo ako želimo preživjeti. Ali ako postoji neko biće koje ima ozbiljnih problema s prilagodbom, onda je to ljudsko biće.
Ljudska bića su osvojila svaki kutak svijeta; Međutim, prema nedavnoj studiji, rješavanje klimatskih promjena na zdravlje hitno je, inače bi posljedice mogle biti kobne za milijune ljudi. Nadalje, primijećeno je da Globalno zatopljenje moglo bi dovesti do porasta patogena u Europi, relevantan čimbenik kada se razmatra utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
Ekstremni događaj, poput suše ili toplinskog vala, može utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje, osobito ako pretrpite osobne gubitke, kratkoročne i dugoročne. Stoga, vrlo je važno ispitati utjecaj ekstremnih događaja na ljudsko zdravlje, prema studiji objavljenoj u Journal of the Air & Waste Management Association. U tom kontekstu, Klimatske promjene utječu na ljude na načine koje tek počinjemo shvaćati, uključujući odnos s poljoprivreda i javno zdravstvo.
Naglasio je to dr. Jesse Bell iz Instituta za klimatske studije Sjeverne Karoline Neophodno je pripremiti odgovor na katastrofu i razumjeti mnoge složene načine na koje ekstremni vremenski događaji utječu na zdravlje.. Osim toga, zdravstvene ustanove trebale bi istražiti ranjivosti lokalne infrastrukture kako bi osigurale sigurnost osoblja i pacijenata u slučaju ekstremnog događaja. Na primjer, postoje bolnice koje se nalaze u područjima podložnim uraganima, što predstavlja značajan rizik za pacijente i medicinsko osoblje, kritični aspekt u kontekstu klimatskih promjena.
Kako se vrijeme mijenja povijesne norme neće biti dovoljne za razumijevanje odnosa između ekstremnih vremenskih događaja i ishoda javnog zdravstva. Zbog toga su potrebni koordinirani programi između institucija, vlade i privatnog sektora za obnovu oštećenih zgrada, ali i za podršku žrtvama, posebice djeci. Također je važno da poduzete su mjere za rješavanje ranjivosti Španjolske pred klimatskim promjenama, aspekt koji se ne može zanemariti.
Učinci klimatskih promjena na zdravlje
El Klimatske promjene se manifestiraju na različite načine, od kojih svaki utječe na različite skupine stanovništva različitim intenzitetom. Neki od najuočljivijih učinaka uključuju:
- Povećanje temperaturaToplinski valovi postali su sve češći i ozbiljniji, povećavajući rizik od bolesti povezanih s vrućinom.
- Dehidracija i problemi s bubrezimaVisoke temperature uzrokuju značajan gubitak tekućine, što može rezultirati oštećenjem bubrega.
- Respiratorni problemi: Povećano onečišćenje zraka zbog ekstremnih vremenskih uvjeta može pogoršati plućne bolesti poput astme i KOPB-a, a tu pojavu pojačava globalno zagrijavanje koje izaziva alergije.
- Utjecaj na mentalno zdravljeEkstremne vremenske prilike stvaraju tjeskobu i posttraumatski stres, značajno utječući na psihičku dobrobit ljudi. Ovo je tema koju bi trebalo uključiti kada se raspravlja o utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.
El Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) zaključuje da klimatski rizici nastaju sve brže i da će se pogoršati prije očekivanog te da će biti teže prilagoditi se ubrzanom globalnom zatopljenju.
Istraživanja pokazuju da 3600 milijardi ljudi već živi u područjima vrlo osjetljivim na klimatske promjene. Između 2030. i 2050. predviđa se da će klimatske promjene uzrokovati dodatnih 250,000 2000 smrti svake godine samo od pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa. Štoviše, trošak izravne zdravstvene štete (tj. isključujući troškove u sektorima koji određuju zdravlje kao što su poljoprivreda i voda) iznosit će između 4000 i 2030 milijarde dolara godišnje do XNUMX. godine, brojka koja odražava utjecaj klimatskih promjena na javno zdravlje.
Područja s lošom zdravstvenom infrastrukturom—uglavnom u zemljama u razvoju—najmanje će se moći pripremiti i odgovoriti na te promjene bez pomoći. Ovi aspekti ranjivosti ključni su za razumijevanje kako Klimatske promjene utječu na javno zdravlje, a posebno u kontekstima gdje posljedice budućih klimatskih promjena neizvjesni su i alarmantni.
Mentalno zdravlje pred klimatskim promjenama
El utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje alarmantno raste. Dokazano je da ekstremne vremenske prilike, poput poplava i šumskih požara, uzrokuju teške mentalne poremećaje poput tjeskobe i depresije. Ova tjeskoba je naglašena zabrinutošću za budućnost i nesigurnošću hrane, pitanjem koje je povezano s predviđanje smrti zbog klimatskih promjena. Ova tjeskoba također je tema koja se ponavlja u studijama o Klimatske promjene i njihova razlika u odnosu na globalno zagrijavanje.
La eko-tjeskoba, pojam koji opisuje strah i tjeskobu koju ljudi osjećaju suočeni s ekološkom krizom, postao je uobičajena pojava, osobito među mladima. Globalna studija pokazala je da je 60% mladih jako zabrinuto zbog klimatskih promjena, a 56% smatra da je čovječanstvo osuđeno na propast.
Na mentalno zdravlje ne utječu izravno samo ekstremne vremenske prilike, već i čimbenici kao što su gubitak prihoda i poremećaj svakodnevnog života koji uzrokuju. Ranjive zajednice najvjerojatnije će patiti od nuspojava klimatske krize, posebno u zemljama poput Španjolske, koja i dalje se ne bavi klimatskim promjenama, što pogoršava utjecaj na javno zdravlje.
Vektorske bolesti
Rastuće temperature i promjene u oborinama također potiču širenje vektorskih bolesti. Primjer za to je denga i Chikungunya, bolesti koje su se prije smatrale tropskim, ali sada se počinju prijavljivati u područjima s umjerenijom klimom. Ovaj fenomen naglašava potrebu za rješavanjem problema kontrola štetočina u kontekstu klimatskih promjena.
Razlog tome je širenje staništa komaraca poput tigrastog komarca (Aedes albopictus), koji se počinje prilagođavati novim klimatskim uvjetima. Ovaj fenomen naglašava potrebu za osmišljavanjem učinkovitih strategija kontrole za upravljanje širenjem takvih bolesti, što postaje ključno s obzirom da Šumski požari će se povećati u nadolazećim godinama.
Sigurnost hrane i prehrane
Klimatske promjene ne samo da izravno i trenutno utječu na zdravlje, već imaju i dugoročne implikacije na zdravlje sigurnost hrane. Kako se klima mijenja, očekuje se da će dostupnost i kvaliteta hrane također biti ugroženi. Studije pokazuju da porast temperature može promijeniti nutritivni sastav usjeva i uzrokovati smanjenje udjela proteina u određenim osnovnim namirnicama, poput žitarica. Ova situacija bi mogla utjecati na stanovništvo, ostavljajući mnoge bez njih nesigurnost hrane, problem vezan uz utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi.
La pothranjenost, pogoršan klimatskim promjenama, nesrazmjerno će utjecati na zemlje u razvoju, gdje je pristup hranjivoj hrani već ograničen. To bi moglo pridonijeti povećanju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema povezanih s lošom prehranom.
Mjere prilagodbe i ublažavanja
Suočeni sa svim tim izazovima, neophodno je provesti mjere prilagodbe i ublažavanja. Radnje mogu uključivati:
- obrazovanje i svijest: Ulagati u obrazovne programe o učincima klimatskih promjena i promovirati spremnost zajednice na katastrofe.
- Ulaganja u infrastrukturu: Poboljšajte i zaštitite zdravstvenu infrastrukturu kako biste bili sigurni da može izdržati ekstremne vremenske prilike.
- Uspostavljanje otpornih zdravstvenih sustava: Osigurajte da su zdravstvene službe opremljene za rješavanje dodatnih zahtjeva koje će klimatske promjene onemogućiti.
- Promicanje politike održive hrane: Olakšati pristup hranjivoj, kvalitetnoj hrani i promicati ekološki odgovornu poljoprivrednu praksu.
Klimatske promjene imaju dubok i složen utjecaj na javno zdravlje koji zahtijeva koordiniran i hitan odgovor. Ključno je da i vlasti i civilno društvo postanu svjesni ovih rizika i odlučno djeluju kako bi zaštitili zdravlje sadašnjih i budućih generacija.