Ekvador je svjetski poznat po svojoj nevjerojatnoj bioraznolikosti i spektakularnim planinskim krajolicima, ali postoji nešto drugo što definira geološki karakter ove andske zemlje: njegovi vulkani. S više od 80 registriranih vulkanskih formacija, od kojih su mnoge aktivne ili potencijalno aktivne, Ekvador se ubraja među zemlje s najvećom vulkanskom gustoćom na svijetu.
Od veličanstvene siluete Chimboraza do stalnih erupcija Sangaya i El Reventadora, Ekvador je prirodni vulkanološki laboratorij. U nastavku predstavljamo sveobuhvatan geološki obilazak ekvadorskih vulkana, uključujući vulkane prekrivene snijegom, aktivne vulkane i one koji su sada uspavani, a koji također pričaju svoj dio geološke povijesti zemlje.
Avenija vulkana: andski vatreni koridor
Takozvana "Avenija vulkana" je vulkanski pojas koji prelazi Ekvador od sjevera prema jugu, prateći Ande. Ovaj impresivni planinski lanac sastoji se od aktivnih, uspavanih i snježnih vulkana, koji stoje poput tihih ili urlajućih stražara diljem zemlje.
Među najznačajnijim vulkanima ovog koridora su Cotopaxi, Chimborazo, Cayambe, Tungurahua i El Altar. Svi oni igraju važnu ulogu i u planinskom ekosustavu i u kulturi i duhovnosti lokalnih autohtonih zajednica.
Osim spektakularnog krajolika koji nude, ovi vulkanski divovi privlače pozornost znanstvenika i zbog svoje stalne aktivnosti i dokumentirane geološke povijesti. Činjenica da su mnogi prekriveni ledenjacima čini Ekvador jednom od rijetkih tropskih zemalja s aktivnim planinama prekrivenim snijegom.
Klasifikacija vulkana: aktivni, neaktivni i potencijalno aktivni
Ekvadorski vulkani klasificirani su u različite kategorije prema razini aktivnosti i geološkim dokazima. Prema Geofizičkom institutu Nacionalne politehničke škole, identificirane su tri glavne kategorije: aktivne, potencijalno aktivne i izumrle (ili neaktivne).
Aktivni vulkan je onaj koji je imao dokumentirane erupcije u povijesnim vremenima, odnosno nakon dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.. Poznati primjeri su Cotopaxi, Reventador, Sangay, Tungurahua i Guagua Pichincha.
Potencijalno aktivni vulkani su oni koji nisu imali nedavne erupcije, ali imaju geološke zapise aktivnosti u posljednjih 11.800 XNUMX godina (razdoblje holocena). To uključuje vulkane poput Cerro Negra i Antisane.
Konačno, ugasli vulkani nisu pokazali eruptivnu aktivnost u moderno doba niti nedavne geološke dokaze. Imaju jako erodiranu morfologiju i prekriveni su debelim slojem tla, kao što je slučaj s Pasochoom ili Imbaburom.
Najviši vulkani u Ekvadoru
Nadmorska visina ekvadorskih vulkana je impresivna, što zemlju čini glavnim odredištem za planinare i geološke istraživače. Vulkan Chimborazo zauzima prvo mjesto s 6.263 metra, a zanimljivo je da je zbog Zemljinog izbočenog oblika na ekvatoru njegov vrh najudaljenija točka od središta planeta.
Slijede ga Cotopaxi (5.897 m), koji je ujedno i jedan od najviših aktivnih vulkana na svijetu, Cayambe (5.790 m), Antisana (5.758 m) i El Altar (5.319 m). Svi su dio istočnih i zapadnih Anda i djelomično su prekriveni vječnim snijegom koji hrani ledenjačke rijeke bitne za opskrbu vodom.
Zbog svoje nadmorske visine i ljepote, ovi vulkani su nacionalni simboli i dio su nekoliko zaštićenih područja i nacionalnih parkova.
Aktivni i eruptivni vulkani: stalno praćenje
Prema podacima Geofizičkog instituta, Ekvador trenutno ima 17 vulkana koji se smatraju potencijalno aktivnima, od kojih neki stalno eruptiraju. Među najznačajnijima su Reventador, Sangay, Tungurahua, Guagua Pichincha i Cotopaxi.
Sangay, na primjer, ima gotovo neprekidnu eruptivnu aktivnost već više od šest desetljeća. Smješten u Moroni Santiago, ovaj stratovulkan imao je značajan utjecaj na regiju Amazone zbog stalnih emisija plinova i pepela.
Još jedan neumorni kolos je Reventador, koji eruptira od 2002. godine. Njegova posljednja velika erupcija proizvela je stup pepela visok 17 km i uzrokovala zatvaranje zračne luke u Quitu, što je utjecalo na naftnu infrastrukturu zemlje.
Danas, Reventador i dalje proizvodi dnevne eksplozije, emisije pepela, lavu i piroklastične tokove te toplinske anomalije koje otkrivaju sateliti i termovizijske kamere. Na njegovim obroncima identificirane su jaruge kroz koje se spušta vrući materijal, što bi moglo stvoriti lahare u slučaju jakih kiša.
Praćenje vulkana uključuje upotrebu seizmometara, vidljivih i termalnih kamera, senzora plina poput sumpornog dioksida i analizu satelitskih snimaka. Cijeli ovaj sustav praćenja omogućuje predviđanje potencijalno opasnih događaja i zaštitu obližnjeg stanovništva.
Uspavani vulkani i njihova geološka ostavština
Većina ekvadorskih vulkana smatra se neaktivnima ili ugašenima, što ne znači da nisu od geološkog ili turističkog značaja. Mnoge su prirodne destinacije koje svake godine posjećuju tisuće ljudi zbog svojih laguna, bioraznolikosti i jedinstvenih vulkanskih krajolika.
Vulkan Pululahua, na primjer, smatra se neaktivnim, ali njegov krater je postao plodna, naseljena kaldera zahvaljujući vulkanskom tlu. Područje je klasificirano kao geobotanički rezervat.
Vulkan Quilotoa, sa svojom impresivnom tirkiznom lagunom, još je jedan primjer uspavanog vulkana koji blista svojom ljepotom. Njegova posljednja erupcija datira iz 18. stoljeća, a danas možete planinariti oko njegovog kratera.
Drugi, poput Ilalóa, Pasochoe, Mojande i Sochea, dio su andskog krajolika i ostavili su tragove svoje vulkanske prošlosti u obliku erodiranih dolina, kraterskih jezera i tala bogatih mineralima.
Vulkani na Galapagoškim otocima
Nije sve na kontinentu. Galapagoski otoci su također dom aktivnih i uspavanih vulkana, dijela jedinstvenog geodinamičkog sustava. Ovdje vulkanizam nije povezan sa subdukcijom, već s vrućim točkama, poput one koja je dala povod arhipelagu.
Među najpoznatijima su Vulkan Wolf (1.710 m), Cerro Azul (1.640 m), Sierra Negra (1.124 m) i vrh na otoku Fernandina, koji je posljednju erupciju imao 2020. godine.
Ovi vulkani ostaju aktivni i zbog teškog pristupa nadziru se satelitima i daljinskim senzorima. Nedavne erupcije u regiji ostavile su spektakularne slike toka lave koji je dopirao do mora.
Praćenje na Galapagosu ograničeno je udaljenošću i logistikom, ali ostaje ključno zbog utjecaja koji može imati na jedinstvenu bioraznolikost arhipelaga.
Ekvador je zemlja oblikovana unutarnjom vatrom Zemlje. Njegovi vulkani nisu samo geološki spektakl, već i stalno upozorenje na dinamiku planeta. Od aktivnih divova poput Reventadora i Sangaya, do veličanstvenih planina prekrivenih snijegom poput Chimboraza i uspavanih vulkana poput Pululahue, andska zemlja nudi jedinstveni mozaik vulkanskih krajolika, prirodnih opasnosti i znanstvenih mogućnosti. Praćenje i proučavanje ovih divova ostaje ključno za sigurnost i održivost populacija koje žive uz njih.
