Kornjače su prijateljski raspoloženi gmazovi koji ovise o moru, ne samo zbog hrane, već i zbog reprodukcije. Međutim, istraživanje koje je proveo WWF otkrilo je to porast oceanskih temperatura koje doživljava sjeverni dio Velikog koraljnog grebena u istočnoj Australiji pridonosi padu populacije zelenih kornjača Australski.
Razlog? Temperatura inkubacije jajašaca: što je viša, to će biti više ženki, a upravo se to događa.
Postoji oko 200.000 rasplodnih ženki kornjača, ali sve je manje mužjaka. A sve zbog povećanja temperatura povezanog s klimatskim promjenama. Znanstvenici su uhvatili zelene kornjače u sjevernom Queenslandu u Australiji kako bi identificirali njihov spol i mjesta gniježđenja. Osim toga, podvrgnuti su genetskom i endokrinološkom testiranju. Tako, saznali su da je 86,8% najsjevernije populacije zelenih kornjača bilo ženskog spola, dok je na južnim plažama, koje su hladnije, postotak ženki između 65 i 69%.
Zabrinjavajuće je što se čini da se situacija ne mijenja u kratkom roku. Prema dr. Michaelu Jensenu, jednom od autora studije, zelene kornjače na sjevernom Velikom koraljnom grebenu proizvode više ženki nego mužjaka više od dva desetljeća, tako da bi ova populacija mogla izumrijeti zbog promjena koje klima doživljava.
Ova studija je vrlo važna, budući da omogućuje nam razumjeti u kojoj mjeri rastuće temperature utječu na australske zelene kornjače, i općenito onima svih ostalih. Znanstvenici bi možda trebali provesti programe uzgoja kako bi ih spasili, ali barem ne bismo vidjeli da izumiru.
Na Velikom koralnom grebenu, jednom od morskih staništa s najvećom bioraznovrsnošću na svijetu, situacija je očajna za zelene kornjače. Na jugu, gdje su temperature niže, udio mužjaka ostaje veći, što omogućuje uravnoteženu populaciju. No, znanstvenici upozoravaju da čak i tamo ovaj udio može biti ugrožen postupnim porastom temperature i ekstremnim klimatskim promjenama, kao što je dokumentirano u drugim studijama o Klimatske promjene i gubitak bogatstva u SAD-u
Prema objavljenim rezultatima, u najtoplijem dijelu Velikog koraljnog grebena omjer je alarmantan: jedan mužjak na svakih 116 ženki. Ovaj fenomen nije ekskluzivan za zelene kornjače u Australiji., no počelo se opažati kod raznih vrsta morskih kornjača u drugim dijelovima svijeta, gdje isti uvjeti mijenjaju ravnotežu njihove populacije.
Klimatske promjene, zajedno sa onečišćenjem plastikom i drugim ljudskim otpadom, stvaraju neprijateljsko okruženje za ova stvorenja. Posebno se pokazalo da zagađenje ima dodatne negativne učinke, koji mogu dodatno pogoršati situaciju. Nedavna istraživanja pokazala su da zagađivači poput teških metala mogu poremetiti reproduktivne uvjete, dodatno pogodujući rađanju ženki. Studija Sveučilišta Griffith otkrila je da na omjer spolova može utjecati prisutnost zagađivača u okolišima za gniježđenje, pojačavajući potrebu za praćenjem populacije i hitnim djelovanjem za ublažavanje onečišćenja u oceanskim staništima.
Ranjivost zelenih kornjača To je također povezano s njegovom biologijom i životnim ciklusom. Ovim kornjačama može trebati i do 50 godina ili više da postignu spolnu zrelost, što znači da bi, ako populacija nastavi proizvoditi uglavnom ženke, vrijeme koje je potrebno da populacija ponovno uspostavi ravnotežu moglo biti predugo. Osim toga, Ocijenite climático Također utječe na druge gmazove i morske vrste.
Napori za očuvanje populacije zelenih kornjača moraju biti sveobuhvatni i uključivati mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Zaštita plaža za gniježđenje i smanjenje onečišćenja oceana ključni su koraci za osiguravanje održive budućnosti za zelene kornjače. Također su potrebne kampanje podizanja svijesti i obrazovanja kako bi se lokalne zajednice uključile u očuvanje njihovih staništa.
Zelene kornjače nisu samo simbol morskog ekosustava, već također igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja oceana. Hranjenjem algama pomažu u održavanju ravnoteže ekosustava koraljnog grebena i morske trave. Stoga njihova zaštita znači zaštitu morskog okoliša u cjelini. U ovom kontekstu važno je to prepoznati izgubili smo kontrolu nad klimatskim promjenama i njegov utjecaj na razne vrste.
Istraživanja koja se provode u području biologije mora ključna su za budućnost zelenih kornjača. Kako bi dobili jasniju sliku statusa njihove populacije i utjecaja klimatskih promjena, znanstvenici nastavljaju proučavati učinak temperature na biologiju morskih kornjača. Programi uzgoja i obnove staništa provode se u raznim regijama svijeta, u nadi da će se populacije oporaviti prije nego bude prekasno.
Budućnost zelenih kornjača ovisi o zajedničkom djelovanju globalne zajednice, djelovanju koje mora biti nadahnuto potrebom da se preokrene tijek globalnog zatopljenja i važnošću zaštite bioraznolikosti. To zahtijeva stalnu predanost i suradničke napore među znanstvenicima, zaštitarima i kreatorima politike kako bi se osiguralo da ova drevna stvorenja nastave plivati u našim oceanima još mnogo godina.
Na zaštitu zelenih kornjača treba gledati kao na pokazatelj cjelokupnog zdravlja oceana i okoliša. Ako uspijemo očuvati kornjače, osigurat ćemo dobrobit mnogih drugih vrsta i vlastitu budućnost.
