Španjolska je jedna od najugroženijih zemalja Ocijenite climático, a također je i jedan od onih koji se najmanje suprotstavlja tome. Iz tog razloga, nekoliko španjolskih gradova, kao što su Barcelona, Madrid, Valencia, Zaragoza, Badalona, Alcalá de Henares i Fuenlabrada osudili situaciju kroz manifest.
Na, središnja vlada dužna je poduzeti hitne mjere kako bi zemlja mogla biti spremna za promjene koje joj predstoje, jer ako nastavimo ne radeći ništa, najvjerojatnije ćemo sutra trpjeti posljedice pasivnosti koje trenutno imaju oni koji vode državu.
Gradovi su ti koji najviše zagađuju, proizvodeći 70% emisija stakleničkih plinova, a u slučaju Španjolske, oni su jedini koji su do sada poduzeli mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Iz tog razloga, gradsko vijeće Barcelone inzistira da im neće biti od koristi ako ih središnja vlada ne prati odlučnim i hitnim akcijama.
"Manifest za klimatsko djelovanje", naslov naveden u dokumentu, to zahtijeva Vlada razvija strategiju protiv klimatskih promjena s progresivnim obvezama za 2020., 2030. i 2050. kako bi se postigao scenarij u kojem više nema potrebe za korištenjem fosilnih goriva. U tom smislu možemo uočiti da mjere poput onih predloženih u Ranjivost Španjolske na klimatske promjene su sve potrebnije.
Osim toga, također traže zakon o klimatskim promjenama "koji prepoznaje da postoje fizički, resursni i tehnički razlozi koji ograničavaju puku zamjenu fosilnih goriva obnovljivom energijom kako bi se postigli scenariji koji omogućuju smanjenje ugljičnog otiska u potrebnoj mjeri iu vremenskom okviru", budući da državna vlada trenutno sprječava vlastitu proizvodnju i promicanje obnovljive energije. Hitne radnje moraju uključivati snažne zakone koji podržavaju ovu promjenu, poput onih predloženih u prilagodbu biljaka na klimatske promjene i razlike između klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.
Danas, vrlo je hitno poduzeti drastične i učinkovite mjere: 45% glavnih ekosustava je u lošem stanju, a 80% teritorija suočava se s različitim razinama rizika od dezertifikacije prije kraja stoljeća. U tom kontekstu klimatski podaci postaju sve alarmantniji, kako je navedeno u posljedice budućih klimatskih promjena.
Ova upozorenja temelje se na alarmantnim podacima o učincima klimatskih promjena na španjolsko društvo. Na primjer, toplinski valovi postali su sve češći i jači, a procjenjuje se da će u ljeto 2023. više od U Španjolskoj je umrlo 2.000 ljudi zbog visokih temperatura. Situacija postaje kritična, posebno u kontekstu u kojem se, prema najnovijem izvješću IPCC-a, u nadolazećim godinama očekuje zagrijavanje od 1.5 stupnjeva Celzijevih ako se ne donesu ishitrene odluke, o čemu svjedoči nadolazeće poplave.
Ovaj porast temperature ne utječe samo na ljudsko zdravlje, već i na poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost. Poljoprivrednici već prijavljuju slabije urode, a gubitak usjeva je latentni rizik koji prijeti prehrambenoj sigurnosti građana. Utjecaj na ekosustave je razoran: 40% do 70% bioraznolikosti može nestati ako se ne ulože značajni napori za ublažavanje klimatskih promjena. Od vitalne je važnosti razmotriti ulogu ekosustava u otpornosti na klimu, kao što je spomenuto u prirodni laboratoriji u Španjolskoj i ulaganja u zelenu infrastrukturu.
Situacija nije ekskluzivna za Španjolsku. Globalno, koncentracija CO2 u atmosferi je dosegla povijesne razine, premašujući 424 ppm, što uzrokuje izravne posljedice kao što su zagrijavanje oceana, podizanje razine mora i ekstremne vremenske prilike. The dezertifikacija, suše, poplave i uragani Ovo su samo neki od učinaka koji postaju sve očitiji u različitim dijelovima svijeta, a posebice u Sredozemlju, pokazuju istraživanja o pustinje ugrožene globalnim zatopljenjem.
Zbog ovog razloga, SDG 13 UN-a, koji teži klimatskim mjerama, postaje temeljni cilj. Ovaj cilj usmjeren je na integraciju klimatskih promjena kao primarnog pitanja u politike, strategije i planove zemalja, poduzeća i civilnog društva, poboljšavajući odgovor na ovu globalnu krizu. Obveza država da surađuju u smanjenju emisija ugljika i promicanju obrazovanja o klimatskim promjenama među stanovništvom je zadatak koji pada na svaku naciju.
Privatni sektor također igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Tvrtke moraju poduzeti korake kako bi smanjile svoj ugljični otisak poticanjem prijelaza na obnovljivu energiju u svom poslovanju i poticanjem održivijeg modela proizvodnje. Ova transformacija nije samo korisna za okoliš, već također može rezultirati učinkovitijim i profitabilnijim ekonomskim modelom. U tom smislu, klimatske promjene i njihov odnos s ljudskim aktivnostima moraju se uzeti u obzir u poslovnim strategijama, kao i biljke i njihova ranjivost.
Ne može se podcijeniti važnost međunarodne suradnje u borbi protiv klimatskih promjena. Nedavno odobrenje Ugovor iz Dubaija u COP 28, koji nastoji utrostručiti globalne kapacitete obnovljive energije do 2030., i predanost postizanju nulte neto emisije do 2050. primjeri su kako se zemlje moraju udružiti kako bi se zajedno uhvatile u koštac s ovim globalnim izazovom. Pronalaženje učinkovitih rješenja zadatak je koji također leži u rukama međunarodne zajednice, kao što je navedeno u novi klimatski summit u Bonnu.
Prijelaz na niskougljični ekonomski model nije samo nužnost, već i prilika za otvaranje radnih mjesta i promicanje inovacija. Ulaganje u čiste tehnologije i održive projekte može otvoriti nove granice za gospodarstvo, što vodi do otpornije i pravednije budućnosti. Ključno je da i javna uprava i poslovni sektor uspostave strategije koje daju prioritet održivosti, kao što je predloženo u studija o gradovima u opasnosti.
Zapravo, inicijative poput Zeleni New Deal Španjolski, koji nastoji transformirati gospodarstvo prema većoj održivosti i učinkovitosti, usklađen je s trenutačnim potrebama planeta. To ne uključuje samo rješavanje problema s emisijama stakleničkih plinova, već i osiguravanje pravedne provedbe prijelaza, pri čemu nitko neće biti izostavljen. The Poljoprivredna transformacija također je ključna.
Ove radnje utiru put oporavku oštećenih prirodnih ekosustava, promičući kružno gospodarstvo koje ne samo da smanjuje utjecaj na okoliš, već i stvara nove gospodarske prilike. Projekti obnove staništa i održivi opskrbni lanci ključni su za postizanje ovog cilja.
Veličina problema klimatskih promjena zahtijeva hitan i odlučan odgovor. Iskorijenjivanje siromaštva i stvaranje održivog razvoja dvije su strane iste medalje. Borba protiv klimatskih promjena također uključuje rješavanje pitanja socijalne pravde, osiguravajući da najranjivije skupine ne trpe posljedice ove krize. Osim toga, potrebno je usvojiti Novi alati za razumijevanje znakova klimatskih promjena.
Obrazovanje i podizanje svijesti moćni su alati u borbi protiv klimatskih promjena. Od kampanja podizanja svijesti do provedbe obrazovnih programa u školama, ključno je da sve generacije shvate hitnost poduzimanja radnji. Samo na taj način možemo njegovati kulturu odgovornosti prema našem okolišu i osigurati da buduće generacije naslijede nastanjiv planet.
Međutim, vrijeme curi. Podaci su alarmantni, a projekcije nisu ohrabrujuće. Ako želimo izbjeći kolaps ekosustava i ublažiti posljedice klimatskih promjena, ključno je da se rješenja implementiraju brzo i učinkovito. Gradovi moraju ulagati u otpornu infrastrukturu, promičući održivi prijevoz i urbanu mobilnost koja daje prednost ljudima ispred vozila koja zagađuju okoliš.
Stoga je nužno da se građani aktivno uključe u traženje rješenja za klimatske promjene. To može uključivati održivije dnevne prakse, kao što je smanjiti potrošnju energije i vode, do sudjelovanja u lokalnim inicijativama koje promiču ekološki način života. Građanski angažman motor je koji može pokrenuti promjene na razini zajednice i na nacionalnoj razini. Situacija od Njemačka također odražava te izazove.
Ključno je da vlade i međunarodna zajednica poduzmu učinkovite i konkretne mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Provedba politika koje smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima, promicanje obnovljive energije i ulaganje u čiste tehnologije ključni su koraci koje je potrebno poduzeti. Nadalje, ključno je osigurati da te inicijative uzmu u obzir pravednost i socijalnu pravdu.
Samo uz sveobuhvatan i suradnički pristup možemo učinkovito odgovoriti na jedan od najvećih izazova našeg vremena. Povijest će nam suditi po našim sadašnjim postupcima i odlukama. Dok se krećemo u neizvjesnu budućnost, moramo biti odgovorni i djelovati za dobrobit planeta i naših zajednica. Sada je vrijeme za djelovanje.
